Kao najvažnije prepreke za dalji razvoj mreža identifikovane su procedure za izdavanje dozvola za izgradnju mreža, kao i raznolikost principa za utvrđivanje visokih naknada koje imaoci infrastrukturnih objekata i mreža plaćaju organima lokalne uprave, zbog čega nemaju poslovni motiv da te mreže razvijaju, naročito u onim krajevima naše države gdje je manji broj korisnika i slabija platežna moć, rekao je Grgurović
Bez obzira što pojedinim nastupima često ističu regulatornu nepredvidivost u Crnoj Gori, činjenica je da to nije tačno i da su regulatorni uslovi na domaćem tržištu stabilni i predvidivi, a da je regulatorni okvir skoro u potpunosti usklađen sa EU regulativom, rekao je izvršni direktor Agencije za telekomunikacije i poštansku djelatnost Darko Grgurović.
Grgurović je prije mjesec preuzeo funkciju izvršnog direktora EKIP-a, u kome radi već 11 godina. Ističe da će uz stalno ulaganje za ekspertsko usavršavanje zaposlenih u EKIP-u regulisati još bolje uslove na tržištu, od čega će benefite imati kako operatori, tako i krajnji korisnici, privreda, cjelokupna društvena zajednica i država.
– U oblasti upravljanja radio-frekvencijskim spektrom najveći izazov je rješavanje pitanja smetnji prouzrokovanih od strane albanskih operatora koji emituju signal digitalne TV na kanalima iz opsega 790 do 862 megaherca, čime unose štetnu smetnju u radu mobilnog operatora Crnogorski telekom. U rješavanju ovog problema, osim naše Agencije, uključeni su i Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada Crne Gore u Tirani. Komunikacija je veoma intenzivna, i za sada su ugašeni njihovi predajnici na emisionoj lokaciji Taraboš, čime je smetnja smanjena, ali još uvijek nedovoljno, tako da se nadamo da ćemo dodatnim aktivnostima i pregovorima uskoro riješiti ovo pitanje. Značajno je istaći da je Agencija sredinom februara donijela odluku o pokretanju postupka dodjele radio-frekvencija iz opsega 3.400 do 3.600 megaherca. Po utvrđenoj strategiji očekujemo da postupak bude okončan do kraja marta ove godine. Postoji interesovanje za korišćenje ovog opsega i pojedini subjekti su već otkupili tendersku dokumentaciju – istakao je Grgurović.
On je kazao da se osim za radio-frekvencije velika pažnja posvećuje i racionalnom korišćenju ostalih ograničenih resursa, a to su numeracije i adresa.
– Značajne aktivnosti Agencije biće usmjerene ka ispunjavanju ciljeva utvrđenih strategijom razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine, koju je Vlada usvojila 2016. godine. Kao najvažnije prepreke za dalji razvoj mreža identifikovane su procedure za izdavanje dozvola za izgradnju mreža, kao i raznolikost principa za utvrđivanje visokih naknada koje imaoci infrastrukturnih objekata i mreža plaćaju organima lokalne uprave, zbog čega nemaju poslovni motiv da te mreže razvijaju, naročito u onim krajevima naše države gdje je manji broj korisnika i slabija platežna moć – rekao je on.
Tokom godine, naglašava Grgurović, biće unaprijeđena platforma za mjerenje kvaliteta i pouzdanosti internet konekcije i ista će vršiti više od 70 jedinstvenih testova, čiji je cilj da procijeni kvalitet internet konekcije i provjeri da li se operatori drže principa mrežne neutralnosti.
Grgurović se osvrnuo i na postupke koji se vode pred Upravnim sudom po tužbama Pošte protiv rješenja EKIP-a o odbijanju zahtjeva za verifikaciju obračuna neto troškova univerzalne poštanske usluge za 2011, 2013, 2014. i 2015. godinu.
– Podsjetio bih da je Upravni sud donio presudu U br. 250/16 od 28. 09. 2016. godine, kojom je odbijena tužba Pošte Crne Gore a.d. Podgorica izjavljena protiv rješenja Agencije od 22.12.2015. godine o odbijanju zahtjeva za verifikaciju obračuna neto troška univerzalne poštanske usluge za 2012. godinu. Vrhovni sud je nakon toga donio presudu od 22.12.2016. godine, kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev Pošte Crne Gore za vanredno preispitivanje sudske odluke, to jeste presude od 28.9 2016. godine. Time je potvrđena zakonitost i pravosnažnost pomenutog rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za verifikaciju obračuna neto troška univerzalne poštanske usluge za 2012. godinu. Agencija je o navedenoj presudi Vrhovog suda obavijestila sva vijeća Upravnog suda pred kojima se vode slični postupci po tužbama Pošte. Shodno jasno iznijetom stavu Vrhovnog suda, očekivano je da će nižestepeni organ, odnosno Upravni sud Crne Gore i u ostalim sporovima koji se vode pred tim sudom prihvatiti stav Vrhovnog suda po pitanju verifikacije obračuna neto troška univerzalne poštanske usluge – naglasio je Grgurović.B.Ma.
Niže cijene rominga
Grgurović je podsjetio da je Savjet EKIP-a 31. januara 2017. godine donio odluku o snižavanju cijena rominga, saglasno izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama kojim je dodat novi član 78a, čijom odredbom je predviđeno da Agencija može, bez prethodno sprovedenog postupka analize tržišta, operatoru elektonskih komunikacija da odredi maksimalne cijene usluga rominga
– To je saglasno sporazumu o sniženju cijena roming usluga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama od 29.9.2014. godine, između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije. Predmetnom odlukom se stavlja van snage odluka od 30. juna 2016. godine. Agencija nema saznanja da su operatori ulozili žalbu na pomenutu odluku – rekao je on.
Prihodi rastu
Prihodi mobilnih operatora od usluga mobilnog interneta bilježe rast, broj korisnika mobilnog interneta je povećan u odnosu na isti period prošle godine, kao i broj korisnika mobilne telefonije u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu.
– Minimalna elektronska dopuna za sva tri mobilna operatora od 2015. godine iznosi dva eura i nije uvedena kao posledica korišćenja dopunskih aplikacija poput Vajbera, niti je posledica pada prihoda mobilnih operatora. U vezi sa povećanjem minimalne dopune moramo istaći da u Crnoj Gori ima 55,62 odsto pripejd korisnika mobilne telefonije, što iziskuje velike troškove održavanja za te korisnike, tako da operatori na neki način moraju pokriti te troškove kroz obezbjeđivanje stalnog prihoda od korisnika. Ali, mora se istaći da operatori za pripejd korisnike imaju raznovrsne ponude i da sa svakom dopunom nude razne benefite – zaključuje Grgurović.